Kako djeca rastu, razgovor o određenim temama može biti težak. Međutim, mentalno zdravlje ne bi trebalo biti jedno od njih. Prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje (NIH), 75% djece koja imaju problema s mentalnim zdravljem ne razgovara ni s jednom službom za mentalno zdravlje djece. Mentalno zdravlje je kontinuum i bez obzira na postojanje mentalnog poremećaja ili ne, djeca bi trebala imati pristup uslugama mentalnog zdravlja kako bi se osigurala dobra kvaliteta života. Međutim, nemaju svi pristup ovim vrstama usluga iz mnoštva razloga. Stoga je razgovor s vašim djetetom o njegovom mentalnom zdravlju neophodan i dovest će do veće šanse da uspostavi bolje opšte zdravlje.
Uobičajeni znakovi i simptomi
Prije nego što prijeđemo na razgovor o mentalnom zdravlju s djetetom, važno je obratiti pažnju na sljedeće znakove upozorenja i simptome narušenog mentalnog zdravlja kod vašeg djeteta:
- Tuga u razdoblju od nekoliko sedmica
- Povlačenje ili izbjegavanje prijatelja
- Emocionalni ispadi
- Razdražljivost
- Pričanje o samoozljeđivanju
- Promjena raspoloženja i/ili ponašanja
- Promjena osobnosti
- Promjena u pohađanju škole i/ili akademskom uspjehu
- Promjena prehrambenih navika
- Gubitak težine
- Promjena navika spavanja
- Pojačana bol, posebno kod glavobolja i bolova u stomaku
- Poteškoće s fokusom i koncentracijom
Opet, ako primijetite bilo koju od ovih promjena na svom djetetu, možda će biti neophodan razgovor s njim, a potražiti pomoć stručnih lica za mentalno zdravlje može biti od koristi.
Kako razgovarati s djecom o mentalnom zdravlju
Zbog stigme koja stoji iza mentalnog zdravlja to može biti neugodna tema za mnoge ljude. Međutim, educiranje o toj temi može pomoći u rješavanju nesigurnosti u vezi s razgovorom s djecom o problemima koje možda imaju. Osim toga, što više budete razgovarali o mentalnom zdravlju, to će vam biti ugodnije voditi te razgovore – stoga često provjeravajte sebe i svoju djecu kako biste smanjili stigmu!
Svakodnevne provjere mogu biti korisne kako biste imali polazište od kojeg možete krenuti kada procjenjujete svoje dijete za bilo kakve probleme s mentalnim zdravljem. Obratite posebnu pažnju na abnormalne, pojačane reakcije vašeg djeteta. Štaviše, potaknite ih da vam postavljaju pitanja. Ako ne znate odgovor, istražite zajedno, a zatim razgovarajte sa stručnjakom za mentalno zdravlje.
9 načina za pristup razgovoru o mentalnom zdravlju sa svojom djecom
Uobičajeno je da se djeca srame zbog svojih briga i/ili “lošeg” ponašanja, stoga pokušajte stvoriti okruženje u kojem se osjećate sigurno i ugodno kako biste izbjegli nedostatak razumijevanja. To možete učiniti tako da ih uvjerite da narušeno mentalno zdravlje nije njihova krivnja i da to ne znači da s njima nešto nije u redu. Osim toga, iako se vaše dijete možda muči, svakako istaknite njegove jake strane i jedinstvene karakteristike koje ih čine, njima!
Evo devet koraka koje trebate poduzeti kada pokušavate implementirati provjere mentalnog zdravlja u svoj svakodnevni život i život vašeg djeteta:
- Budite sposobni prepoznati i nositi se s vlastitim problemima mentalnog zdravlja.
- Obrazujte se o stanju mentalnog zdravlja djece i resursima koji su vam dostupni u vašoj zajednici.
- Provjerite s učiteljima ili drugim odraslim osobama u životu vašeg djeteta kako je vaše dijete dok je s njima.
- Stvorite rutinu oko razgovora o emocijama, osjećajima, mislima i ponašanju.
- Slušajte i potvrdite djetetova iskustva.
- Potaknite ih da govore kroz svoje emocije čak i ako ih označe kao “loše”.
- Razgovarajte o načinima na koje vaše dijete može vježbati samobrigu kako bi spriječilo te neugodne osjećaje.
- Ne bojte se pitati o suicidu i drugim samoštetnim ponašanjima/mislima.
- Ako smatrate da vašem djetetu treba dodatna pomoć, obratite se stručnjaku za mentalno zdravlje djeteta.
Primjeri pitanja za roditelje
Prema istraživanjima česti poremećaji kod djece su anksiozni poremećaji, poremećaj pažnje/hiperaktivnosti, poremećaj autističnog spektra, poremećaji prehrane, depresija i drugi poremećaji raspoloženja, posttraumatski stresni poremećaj i shizofrenija. Stoga su pitanja u nastavku dobro mjesto za početak ako imate problema s uspostavljanjem otvorenog dijaloga s djetetom.
- Možeš li mi reći nešto više o tome što te brine?
- Kako se tvoje tijelo osjeća? Osjećaš li da je s tvojim stomakom sve u redu? Šta je s tvojom glavom?
- Šta si danas jeo u školi ili kod kuće ukoliko su sami za vrijeme obroka?
- S kim provodiš vrijeme u školi? Šta radite za vrijeme odmora?
- Ima li nešto što te čini tužnim?
- Bojiš li se ikada?
- Možeš li zapamtiti šta učitelj kaže na satu?
- Kako se osjećaš, kako ti mogu pomoći da se osjećaš bolje?
- Želiš li razgovarati s nekim drugim o ovom problemu?
- Želiš li se ozlijediti? Da li bi volio da nisi živ?
5 najvažnijih pouka koje možete izvući kao roditelji
- Budite iskreni i otvoreni u komunikaciji sa djecom
- Govorite na razvojno primjerenoj razini. Razgovor sa manjom djecom zahtjeva što jasnija pitanja uz manje detalja. Starija djeca = više detalja.
- Razgovarajte o mentalnom zdravlju u sigurnom prostoru
- Pripazite na svoje pojačane reakcije tokom razgovora sa djecom
- Aktivno slušajte i dopustite otvoren, neosuđujući dijalog između vas i vašeg djeteta