Stres je pojam koji je postao veoma čest u našoj svakodnevnici. Smatra se da je stres fiziološki i psihološki odgovor organizma na situaciju koju osoba procjenjuje ugrožavajućom. Iako se ta situacija možda može relativno lako riješiti, osoba je percipira kao ugrožavajuću i teško savladivu.
Djeca u 21. stoljeću susreću se sa mnogo više životnih izazova nego ikad prije. Od najranije dobi izloženi su manipulaciji medijima, vršnjačkom pritisku i nasilju, predrasudama i diskriminaciji. Ulaskom u formalni sistem obrazovanja dolaze novi stresovi i teškoće poput vršnjačke konkurencije, virtualnog zlostavljanja, visokih zahtjeva škole i roditelja, ispitnih stresova, a za neke i poteškoće u učenju i sklapanje novih prijateljstava. Uzroci stresa su različiti, ali i bezbrojni.
Od svakodnevnih stresora, čini se da prednjači stres od škole. Iako bi škola trebala biti mjesto druženja, otkrivanja i učenja novih stvari, pa i zabave, ona danas za mnoge predstavlja primarni izvor stresa.
Najčešći izvori stresa kod djece u školi su:
- ispitivanje (pismeno i usmeno)
- neuspjeh na testu ili lošiji uspjeh od očekivanog
- preveliki zahtjevi od strane učitelja ili nastavnika
- previsoka očekivanja roditelja
- nedostatak vremena
- lošije ocjene
- brz tempo predavanja i rada
- favoriziranje nekih učenika
- ismijavanje od strane vršnjaka
- nesigurne i neizvjesne situacije
- fizičko, psihičko i virtualno nasilje.
Velike količine stresa mogu dovesti do poremećaja spavanja, razdražljivosti, otežane koncentracije, smetnji u održavanju pažnje, glavobolje, bolova u trbuhu, čestih promjena u raspoloženju, panike, tuge i sl. S vremenom se javlja strah od neuspjeha, loših ocjena i nemogućnost savladavanja gradiva i postavljenih zadataka. Tada djeca često počinju sumnjati u sebe i svoje sposobnosti zbog čega im pada samopuzdanje i raste stres. A djeca su kao najranjivija skupina, bez izgrađenih znanja o tome kako da se nose sa situacijom u kojoj su se našla. Iako se u periodu odrastanja susreću sa različitim oblicima životnih stresova, ona još uvijek nemaju širok spektar strategija suočavanja na koje bi se mogli osloniti i koje bi mogli koristiti kako bi uspješno prebrodili i savladali stesne situacije u kojima se nađu. Uspješno savladavanje stresa može ojačati dijete i izgraditi sposobnost za uspješnije nošenje sa stresom u budućnosti. Stres ne mora nužno imati negativne posljedice, nego može potaknuti djetetovo uspješno rješavanje problema.
Za uspješno savladavanje stresa važno je imati:
- zdrav odnos i podršku barem jednog roditelja ili neke druge odrasle osobe
- razvijene socijalne vještine
- razvijene vještine rješavanja problema
- razvijene strategije suočavanja sa stresom
- uključivanje programa prevencije stresa u školske predmete
- dostupnost stručnjaka djeci roditeljima (mogućnost psihološkog savjetovanja)
- baviti se sportom i hobijima koji potiču psihološku otpornost djece.
Kako bi djeca mogla savladati i uspješno se nositi sa izazovima na koje nailaze, kako bi mogla napredovati u svim aspektima razvoja, važno je da izgrade otpornost. Otporna djeca su djeca lakog temperamenta, sposobna izazvati pozitivne emocije kod drugih, imaju visoku razinu samopoštovanja i samopouzdanja, na prihvatljiv način izražavaju emocije, izgrađuju pozitivne odnose s drugima, posjeduju adekvatne načine suočavanja s problemima i dr. (Mayr i Ulich, 2003; prema Tatalović Vorkaipić, Lončarić, 2014)
Kada se dijete nađe u situaciji koju doživljava stresnom, mora nekako s njom izaći na kraj, te nastojati suočiti sa stresnom situacijom, bilo na kognitivnom, emotivnom ili ponašajnom planu. Dakle, stres nije situacija u kojoj se pojedinac našao, već reakcija na tu situaciju (Havelka, 1998). Na stresnu situaciju ne možemo utjecati, ali možemo utjecati na svoje viđenje te situacije i na našu reakciju.
Mi ne možemo izbjeći stresne situacije u životu, ali možemo utjecati na to kako ćemo se odnositi prema njima. Problemi koje imamo, neće nestati sami od sebe. U svemu moramo naći i nešto dobro, kao što se kaže „svako zlo za neko dobro“, jer nam to pomaže u boljem upravljanju budućim negativnim događajima. Veoma je važno da se usmjerimo na svoje kvalitete, a ne na nedostatke. Također je važno da imamo realnu sliku događaja i da ne preuveličavamo problem.
Slijede prijedlozi kako se lakše nositi sa stresom…
- Naspavajte se. San je potreban za funkcioniranje organizma, a nedostatak sna može biti izuzetno opasan za zdravlje. Također, ukoliko niste naspavani, manje ste učinkoviti, treba vam više vremena da savladate nešto za što bi naspavana i odmorna osoba savladala za puno manje vremena.
- Upravljajte svojim vremenom. Veoma je važno dobro isplanirati svoje vrijeme i rasporediti zadatke i obaveze. Ako se radi o nekom većem zadatku, podijelite ga na više manjih, vježbajte svaki dan po malo, a ne sve odjednom i to prije samog roka.
- Vizualizacija je također jedna vrlo lagana i učinkovita metoda koja može pomoći da smanjite stres i poboljšate uspjeh u školi. Izvodi se tako da se u glavi zamisli cijela situacija koja nam izaziva stres i to na način da se sve odvija onako kako bismo mi željeli.
- Fizička aktivnost. Bilo kakav oblik fizičke aktivnosti pomaže smanjenju stresa i održavanju zdravlja organizma, na primjer, šetanje, vožnja bicikla . treninzi i sl.
- Vježbe disanja. Kada naše tijelo doživljava reakciju na stres, često ne možemo misliti onako jasno koliko bismo mogli. Brzi način za smirivanje su vježbe disanja.
- Hranite se zdravo. Možda niste toga svjesni, ali vaša prehrana može utjecati na rad vašeg mozga i potaknuti mozak da bolje radi.
- Odvojite vrijeme za porodicu, prijatelje, druženje i igru.
- Ako se osjećate tužno, tjeskobno i imate osjećaj kao da to ne možete riješiti sami, razgovarajte s nekim i svakako se obratite svom školskom psihologu ili nekom drugom stručnjaku za mentalno zdravlje. /https://www.skole.hr/skolski-stres-i-kako-si-pomoci/
I na kraju, unatoč svim stresnim situacijama koje nam se događaju, moramo ostati optimistični i gledati na njih kao izazov, a ne prijetnju, te se trebamo brinuti o sebi i sudjelovati u opuštajućim i ugodnim aktivnostima kako bi smanjili stresne i neugodne situacije.